Dani hrvatskih svetaca i blaženika svečano su otvoreni u Križevcima u četvrtak 29. siječnja 2009. programom posvećenim prvome hrvatskom svecu Nikoli Taveliću.
Trodijelni program započeo je u župnoj crkvi sv. Ane molitvenim, književnim i glazbenim programom u čast sv. Nikoli, nastavljen je euharistijskim slavljem te završen predstavljanjem medalje u spomen sv. Nikoli u Hrvatskome domu.
Na početku svečanosti Dane hrvatskih svetaca i blaženika otvorili su križevački župnici Krešimir Žinić i Ivan Novak predstavivši četverodnevni program Dana te izrazivši nadu da će se tom duhovno-kulturnom manifestacijom potaknuti na intenzivnije štovanje hrvatskih svetaca i blaženika.
Molitveni, književni i glazbeni program predvodili su franjevci konventualci Hrvatske provincije sv. Jeronima pjevanjem svečane Večernje u čast Nikole Tavelića. Euharistiju je u koncelebraciji s više svećenika predvodio provincijal franjevaca konventualaca o. Đuro Hontić. U svojoj je propovijedi izrazio zadovoljstvo zbog pokretanja manifestacije Dana hrvatskih svetaca i blaženika rekavši da je to nešto novo, posebno, što dosad nije organizirano te da su Dani lijepa prilika da se vjernici intenzivnije susretnu s hrvatskim premalo štovanim svecima. Podsjetio je da iako Hrvati imaju dugu kršćansku tradiciju, da su prvoga proglašenog sveca Nikolu Tavelića dobili tek 1970., kada ga je u Vatikanu, pred više od 20 tisuća Hrvata, svetim proglasio papa Pavao VI. Hrvatski su biskupi tada mislili, rekao je o. Hontić, da će naš narod, mada je Nikola i od ranije kod nas bio čašćen i slavljen, u prvome svecu dobiti novi vjernički poticaj i poruku vezanu uz duhovnu obnovu. Kako se to tada nije ostvarilo, rekao je o. Hontić, sada je za nadati se da će Dani hrvatskih svetaca i blaženika biti nova prilika za slavljenje naših svetaca i blaženika i onih koji će to tek postati. Zatim je o. Hontić govorio o svetosti i pozivu da svaki čovjek može biti svet. Okupljenima je približio život sv. Nikole Tavelića podsjetivi da je on s još trojicom kolega ubijen i spaljen u Jeruzalemu 14. studenoga 1391. te da su od njega ostale samo sandale koje se kao relikvije čuvaju u njegovu nacionalnom svetištu u Šibeniku. O. Hontić je na kraju potaknuo da se približimo svetima, da predanije živimo s Bogom te je zaželio da se sveti Nikola, Leopold Mandić i Marko Križevčanin pojačano mole za Hrvate, da se iz Hrvatske u svijet razlije svjetlo našega krštenja, Kristovo svjetlo.
Nakon euharistije u Hrvatskom domu održan je program „Slava zasja svemu rodu našemu”, predstavljanje medalje u čast sv. Nikole Tavelića akademskoga kipara i medaljara Damira Mataušića. Okupljene je uime organizatora pozdravio domaćin, križevački gradonačelnik Branko Hrg, uime pokrovitelja Koprivničko-križevačke županije župan Darko Koren te posebna gošća, šibenska gradonačelnica i saborska zastupnica Nedjeljka Klarić. Ona je izrazila posebno zadovoljstvo zbog povezivanja dvaju gradova: Šibenika, rodnoga grada prvoga hrvatskog sveca i Križevaca, rodnoga grada trećega hrvatskog sveca. O medalji je, prije samoga autora, prigodno govorio likovni kritičar prof. Stanko Špoljarić ističući da je ideja o Danima hrvatskih svetaca i blaženika tako dobra da je pravo čudo kako dosad nitko nije priredio takav program. Istaknuo je da je Mataušić izrađenom medaljom dosegnuo vrh likovne dicipline i ušao u povijest hrvatskoga medaljarstva. O medalji je nadahnuto govorila i direktorica Sakralne galerije hrvatskih umjetnika „Laudato” Ksenija Abramović koja je i organizirala izvedbu medalje i križevačku svečanost, a prigodno se obratio i o. Đuro Hontić. U glazbenom su dijelu nastupili: prvaci opere HNK u Zagrebu sopranistica Adela Golac-Rilović i bariton Siniša Hapač, korepetitor fra Simon Peter Dešpalj, gudački kvartet pod vodstvom prof. Antuna Stašića. Dramski je obol događaju dala glumica Vlasta Knezović, a kroz program je vodio Davor Meštrović.
Svi su posjetitelji Dana hrvatskih svetaca i blaženika na dar dobili brošuru „Hrvatski sveci i blaženici” u kojoj su fotografije svih hrvatskih svetaca i blaženika, njihovi životopisi i molitve.