Molitvenim, književnim i glazbenim programom posvećenim sv. Marku Križevčaninu, misnim slavljem koje je predvodio bjelovarsko-križevački biskup mons. dr. Vjekoslav Huzjak te premijerom dokumentarnoga filma „Sveti Marko Križevanin u obrani vjere” Hrvatske televizije u križevačkoj župnoj crkvi sv. Ane u nedjelju 27. siječnja 2013. završeni su 5. Dani hrvatskih svetaca i blaženika.
Sv. Marku posvećen molitveni i umjetnički program predvodio je križevački zbor mladih „Crisinus”.
Uslijedilo je misno slavlje koje je biskup Huzjak predvodio u koncelebraciji s glavnim urednikom Radio Marije Stjepanom Fridlom, župnikom iz Svetoga Petra Orehovca Ivanom Žufikom te domaćim križevačkim župnicima Stjepanom Sovičekom i Draženom Hladuvkom. U propovijedi je biskup Huzjak rekao da su sveci i blaženici bili ljudi koji su svjedočili Boga životom kada je to trebalo, da svetost nije samo neki životni trenutak, da se svecem ne postaje preko noći, već da se svecem postaje tijekom cjelokupnoga života, bez obzira na to u kojim se okolnostima i u kakvom društvu živi. Pohvalio je manifestacije poput „Dana hrvatskih svetaca i blaženika” u Križevcima u kojima se i filmovima i simpozijima rasvjetljavaju uzorni likovi vjere, ali je istaknuo da naši sveci nisu marketinški trikovi Crkve s kojima bi se zabavilo ljude, već da su to ljudi po čijem primjeru trebamo vrednovati život. U tom je smislu biskup Huzjak progovorio o pojavama ljudske bešćutnosti prema životu, o 4. modulu zdravstvenog odgoja koji ne uključuje svetinje, u kojemu se djeca tretiraju kao stvari, u kojem nema mjesta za odnose među ljudima, za poticanje rađanja djece, za ljubavlju, za zdravom spolnošću. „Ne može nam biti svejedno kako će nam sustav u kojem živimo odgajati djecu, ne možemo prihvatiti istospolne brakove jer je brak zajednica žene i muškarca u kojem se rađaju djeca”, naglasio je biskup Huzjak rekavši da je istina da je u jednom dijelu odgoja obitelj zakazala. „U komunizmu su nas učili u školi da Boga nema”, rekao je biskup, „ali su nas doma učili temeljima i smislu života po Božjem nauku.” Istaknuo je da je Hrvate u Čileu vjera okupljala i održala i da tim ljudima vjera puno znači pa da nije primjereno da premijer Milanović koji za sebe kaže da nije vjernik tim ljudima kaže: „Neka vam Bog pomogne”. Vjera se ne smije banalizirati“, poručio je biskup te kazao da u Bjelovaru prije koji dan nije blagoslovljen novi odjel bolnice jer je iz nadležnoga Ministarstva stigao protokol koji nije uključivao blagoslov. „Netko si je ponovno dao zadatak da će obratiti ljude, a takvih je tijekom povijesti bilo puno, no Bog je stvorio čovjeka, on ga voli i želi ga snažnog, zato se ne trebamo ničega bojati”, naglasio je biskup Huzjak rekavši da svi skupa možemo učiniti mnogo ako djelujemo po Božjem naumu u obitelji, na radnom mjestu, u sredini i društvu u kojem živimo. „Manifestacija ‘Dani hrvatskih svetaca i blaženika’ u svjetlu je današnjega vremena dragocjena i dobrodošla jer priziva u ljudsko razmišljanje Božju riječ, kao što ju je promišljao i posvjedočio sv. Marko Križevčanin i svi hrvatski sveci i blaženici”, zaključio je biskup Huzjak.
Nakon misnoga slavlja, kojemu su u prepunoj župnoj crkvi sv. Ane nazočili i križevački gradonačelnik Branko Hrg, dogradonačelnik Stjepan Peršin, predsjednik Gradskoga vijeća Roko Bašić, koprivničko-križevački župan Darko Koren te izaslanica zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu skrb i branitelje Višnja Fortuna, premijerno je prikazan dokumentarni film Programa religijske kulture Hrvatske televizije „Sveti Marko Križevčanin u obrani vjere” autora Nike Kostanića. Riječ je o prvom dokumentarnom filmu o životu, djelovanju i mučeničkoj smrti trećega hrvatskog sveca koji je proglašen blaženim 1905., a svetim 1995. Film koji traje četrdesetak minuta sniman je u svim zemljama u kojima je sv. Marko živio: u Hrvatskoj, Austriji, Italiji, Mađarskoj i Slovačkoj. U njemu su snimke povijesnih dokumenata, crkvenih institucija i bogoslužnih prostora u kojima je Marko djelovao, prikaz tridesetogodišnjega rata između protestanata i katolika u Europi od 1618. do 1648., s naglaskom na to da je Marko Križevčanin bio prva žrtva toga rata u Slovačkoj jer je 1619. godine mučen i ubijen s dvojicom isusovaca Stjepan Pogracom i Melkiorom Grodjeckim. U četrdesetak minuta filma obuhvaćene su analize i izjave najuglednijih teologa i crkvenih povjesničara iz zemalja u kojima je Marko djelovao te izjave bjelovarsko-križevačkoga biskupa Vjekoslava Huzjaka, varaždinskoga biskupa Marka Culeja i košičkoga nadbiskupa Bernarda Bobera.
O filmu su uoči projekcije govorili autor filma Niko Kostanić, novinar i urednik u Religijskom programu Hrvatske televizije te producent Mate Letica. Ispripovijedali su da su sve kadrove za film snimili u dvadesetak dana prošle godine te da su proputovali oko 7 tisuća kilometara. Autor Kostanić je naglasio da su snimajući film doveli u vezu sv. Marka Križevčanina i prvoga zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika jer su došli do spoznaje da je zaslugom Slovaka Haulika zagrebačka biskupija postala nadbiskupijom, a da je zaslugom mučeništva Marka Križevčanina papa Ivan Pavao II. na dan kanonizacije sv. Marka 2. srpnja 1995. u Košicama, slovačku biskupiju u Košicama toga dana proglasio nadbiskupijom. Istaknuo je i zanimljivost da je u uršulinskoj crkvi sv. Ane u Trnavi, u kojoj se čuva tijelo sv. Marka Križevčanina, prvi zagebački nadbiskup Juraj Haulik služio mladu misu.
Time su završeni četverodnevni 5. Dani hrvatskih svetaca i blaženika kojima se željelo potaknuti na bolje poznavanje i intenzivnije štovanje hrvatskih duhovnih velikana.
Manifestaciju su, uz pokroviteljstvo Bjelovarsko-križevačke biskupije, organizirali: Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić”, župa sv. Ane Križevci te župa BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina Križevci, uz potporu Grada Križevaca, Koprivničko-križevačke županije, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica te HAK-a – Auto-moto kluba Križevci. Suorganizatori su bili: Galerija hrvatske sakralne umjetnosti „Laudato” Zagreb te križevačke institucije: Gradski muzej, Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica „Franjo Marković” te Glazbena škola Alberta Štrige.