Završeni 1. Dani hrvatskih svetaca i blaženika

1 dani zavrsni danEuharistijskim slavljem koje je pred mnoštvom okupljenih vjernika u župnoj crkve sv. Ane predvodio gospićko-senjski biskup Mile Bogović te otvorenjem dviju izložbi u Križevcima su u nedjelju 1. veljače 2009. završeni Dani hrvatskih svetaca i blaženika.

Biskup Bogović u propovijedi je istaknuo da se divi inicijativi Križevčana da se hrvatske svetinje kroz posebnu četverodnevnu manifestaciju stavljaju kao uzor i da od srca pozdravlja tu ideju za koju bi volio da zaživi u cijelome hrvatskom narodu. Cilj je živjeti ideju uzora, rekao je, jer po njihovu primjeru možemo promijeniti svijet. Biskup je govorio o prvome uzoru Isusu Kristu za kojega su u prvim stoljećima kršćani davali živote, o tome da su na temelju njihovih spomena nastajali kalendari i popisi mučenika, martirologiji koje su ljudi čitali pa se zato spasila tradicija prvih kršćanskih mučenika. Biskup je podsjetio na uzore Nikolu Tavelića, Alojzija Stepinca, Marka Križevčanina. Dotaknuo se i još jednoga križevačkoga duhovnog uzora – Stjepana Kranjčića koji, rekao je biskup Bogović, nije nestao iz križevačke sredine, već mu ljudi 40 godina posjećuju grob i prenose poštovanje prema pokojnom župniku mlađim naraštajima. A tko je bio Stjepan Kranjčić, zapitao se biskup te odgovorio da je Stjepan bio čovjek koji je znao živjeti za nas, za drugoga, da je koristio svoje talente kako bi drugima bilo bolje. „A Križevčani ne samo da su se zadržali na Stjepanu Kranjčiću i Marku Križevčaninu, već su izrazili poštovanje i prema svim hrvatskim svecima i blaženicima, našim najboljim hrvatskim uzorima”, kazao je biskup rekavši da nisu velikani oni koji izmame pljesak u sportu ili glazbi pa poslije stradaju od svojih poroka. „Najveći je neprijatelj istine laž, a glavni neprijatelj ljubavi je sila. Komunizam i fašizam bazirali su se na lažima i sili, a današnji liberalizam protkan je situacijom u kojoj nema stabilnosti, čvrstoće uvjerenja pa ljudi prečesto mijenjaju stavove”, istaknuo je mons. Bogović podsjetivaši da se Stepinac, Marko Križevčanin i Stjepan Kranjčić nikada nisu poklonili laži, već su radije bili spremni za istinu i umrijeti što je bio vrhunski stav prema životu. Ideju zajedništva hrvatskih svetaca i blaženika biskup je povezao s idejom hrvatskih mučenika koja je vezana za njegovu biskupiju. Prisjetio se ideje pape Ivana Pavla II. da svi narodi popišu, ne svoje sportaše i glazbenike, nego svoje mučenike. „Došao sam k vama u Križevce da vas podržim, da osnažim ideju i da čestitam što građanska Udruga „Dr. Stjepan Kranjčić”, križevačke župe i Grad u zajedništvu ističu stvarne uzore kako bi učinili nešto dobro za buduće naraštaje”, poručio je i zaključio biskup Bogović.

Uoči mise u predvorju je župnoga kompleksa sv. Ane otvorena izložba reljefa u terakoti „Iz života sv. Marka Križevčanina” akademskog kipara Igora Brkića, a nakon mise svečanost Dana završena je otvorenjem izložbe poznatoga slikara hiperrealista „Hrvatski sveci i blaženici” Zorana Homena. Za tu su priliku posuđeni i u Križevce doneseni portreti hrvatskih svetaca i blaženika što kao oltarne pale rese više hrvatskih crkava. Stručnu recenziju Homenove izložbe potpredsjednika Matice hrvatske akademika Tonka Maroevića pročitao je spiker Tomislav Baran, a o Homenovoj je izložbi govorila predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić” Tanja Baran nazvavši Homena suvremenim znamenitim Križevčanom jer svojim radom promiče hrvatske svetinje koje stoje na javnim mjestima te su na duhovno dobroj široj javnosti. Sve znamenitijima nazvala je i domaći vokalni sastav „Allegro” te Zbor mladih križevačkih župa koji su krasnim glazbenim doprinosom obogatili sve svečanosti zadnjega dana Dana hrvatskih svetaca i blaženika.

Četverodnevno slavlje hrvatskih duhovnih velikana prigodnim su govorima kao organizatori zatvorili križevački župnici vlč. Krešimir Žinić i Ivan Novak te križevački gradonačelnik Branko Hrg.